Disleksija se opisuje kao poremećaj čitanja i predstavlja jednu od poteškoća u učenju. Djeca s disleksijom dok čitaju mijenjaju redoslijed slova ili slogova u riječima, zamjenjuju ili izostavljaju neka slova, mijenjaju, dodaju ili izostavljaju pojedine riječi. Disleksija se javlja u najranijem djetinjstvu, a najčešće se otkriva u ranom školskom uzrastu, kada dijete počinje da savladava vještine čitanja i pisanja. Prema istraživanjima, disleksija se javlja kod 5-17.5% djece u školskoj dobi i to tri do šest puta više kod dječaka nego kod djevojčica.

Riječ disleksija je nastala iz grčke riječi dys (slab, loš, neprimjeren) i riječi lexsis (jezik, riječ), a oktobar je evropski mjesec podizanja svijesti o ovoj poteškoći pri čitanju ili učenju čitanja. Sa disleksijom se bori oko 10% evropskog i oko 20% američkog stanovništva, i ovaj postotak nema tendenciju pada zbog stalnih novih slučajeva.

Šta je disleksija?

Disleksija se, prema definiciji Međunarodne asocijacije za disleksiju, definiše kao jezički utemeljen poremećaj konstitucijskog porijekla koji obilježavaju teškoće u kodiranju pojedinih riječi, a koje obično odražavaju nedovoljne sposobnosti fonološke obrade. Svjetska federacija za neurologiju disleksiju definiše kao “poremećaj koji se očituje teškoćama u učenju čitanja uprkos konvencionalnoj nastavi, adekvatnoj inteligenciji i sociokulturnim prilikama”.

Veoma često šira socijalna sredina disleksiju povezuje sa sniženom inteligencijom, te narušenim vidom, što je u potpunosti zabluda. Naprotiv, istraživanja su pokazala da ima mnogo djece sa disleksijom koja su natprosječno inteligentna.

Simptomi disleksije

Simptomi disleksije kod djece se ponekad ne prepoznaju na vrijeme, što može uticati na dugotrajniji tretman i liječenje kasnije. Rano otkrivanje disleksije doprinosi uspješnijem tretmanu, zbog čega je izuzetno važno da roditelji i učitelji znaju na koje tipične znakove, koji mogu ukazivati na disleksiju, treba posebno da obrate pažnju.

Kod djece sa disleksijom roditelji, učitelji i njihova okolina mogu da primijete sljedeće simptome:

• otežano prepoznavanje slova
• otežano usvajanje oblika pojedinih slova
• česta zamjena fonetski sličnih slova
• ubacivanje ili izostavljanje slova u riječima
• sporo čitanje
• umaranje prilikom čitanja
• odbijanje čitanja i pisanja
• prostorna dezorijentacija u tekstu
• nerazumijevanje pročitanog teksta

Disgrafija kod djece

Veoma često poremećaj čitanja prati i poremećaj pisanja – dysgraphia. Disgrafija se odnosi na otežanu sposobnost djeteta da savlada vještinu pisanja, koja može biti nasljedna ili uzrokovana uticajem spoljašnjih nepovoljnih činilaca na dječiji razvoj ili može nastati kombinacijom ova dva uzroka. Kao i disleksija, ni disgrafija

Prema stupnju izraženosti disgrafija se može podijeliti na laku disgrafiju, izraženu disgrafiji, te agrafiju. Agrafija označava potpunu nesposobnost pisanja i obično je prelazno stanje koje nakon prve ili druge godine školovanja prelazi u stabilnu disgrafiju, koju karakterišu ozbiljen poteškoće u početnom učenju, odnosno dijete ima velikih problema u učenju slova.

Ukoliko primijetite neke od sljedećih simptoma, postoji mogućnost da Vaše dijete ima disgrafiju:

• tekst je loše postavljen u prostoru
• riječi i rečenice su međusobno stisnute, bez adekvatnog razmaka
• slova su neujednačene veličine, obično naslonjena jedna na drugo
• česte su ispravke slova, docrtavanja
• veoma često se umeću ili izostavljaju slova, kao i same riječi u rečenici

Procjena disleksije

Procjenu disleksije radi logoped uz pomoć mnogobrojnih testova. Osim logopedskog ispitivanja, procjena se dodatno može oslanjati na psihološki nalaz, neurološku procjenu i nalaze drugih stručnjaka. Dijagnoza disleksija se obično ne postavlja do devete godine.

Iako se dijagnoza postavlja relativno kasno, moguće je i u predškolskoj dobi uočiti koja su djeca rizična grupa, odnosno kod kojih bih se moglo raditi o disleksiji i disgrafiji.

Ako se kasni prilikom procjene disleksije, to može da izazove mnoge druge probleme kod djeteta, kao što su:

• sniženo rasploženje
• nisko samopouzdanje
• frustracija
• anksioznost
• manjak motivacije za učenjem
• manjak motivacije za ostalim školskim aktivnostima koje podrazumijevaju čitanje
• izbjegavanje druženja sa vršnjacima, socijalna deprivacija

Liječenje disleksije

Mlađa djeca najbolje rezultate pokazuju ako se na vrijeme započelo sa ranom intervencijom, ako su uključeni u logopedski tretman individualno ili u manjim grupama, što podrazumijeva dvoje do troje djece, te ako je logopedski tretman četiri do pet puta nedeljno.

Starija djeca bolje rezultate pokazuju ako se tretman provodi individualno, ako je tretman intenzivan i provodi se duži vremenski period, te ako je u tretman uključen roditelj kao i učitelj, te program prilagođavaju trenutnim mogućnostima djeteta.

Logopedi sami oblikuju program tretmana prema djetetovim potrebama. Završni cilj tretmana disleksije je tečno i tačno čitanje, te razumijevanje pročitanog teksta. U tretmanu se uglavnom na početku savladavaju osnovne vještine potrebne za čitanje.

Neki logopedi umjesto upotrebe slogova u ranom čitanju, upotrebljavaju analizu i sintezu riječi, odnosno oslanjaju se na glas kao nosioca čitanja. Kako bi dijete moglo koristiti analizu i sintezu, ono mora imati dobro razvijenu slušnu percepciju. Djeca s disleksijom se jako često dugo zadržavaju u ovoj fazi. Ono što se nama čini jednostavno i što radimo automatski, njima stvara dodatne poteškoće. Nakon naučenih predvještina, djeca prelaze u fazu ranog čitanja. Čitaju se jednostavne riječi i rečenice, te se posvećuje pažnja ostalom jezičkom znanju i pravilima. Kako bi dijete pravilno naučilo čitati i razumijevalo pročitano, ono mora poznavati rečenične znakove, oblike i vrste riječi u rečenici. Djeca s disleksijom, koja su godinama pohađala tretman kod logopeda, mogu naučiti pravilno čitati i razumjeti pročitani tekst.

Djeca sa disleksijom trebaju podršku

Djeca sa disleksijom se i dalje susreću sa nerazumijevanjem i nerijetko sa omalovažavanjem. Prilikom takvih situacija,veoma je važno podržati i ohrabriti dijete. Roditelji igraju važnu ulogu i pomažu djetetu u izgradnji motivacije i samopouzdanja. Osim u izgradnji samopouzdanja, roditelji imaju važnu ulogu u prepoznavanju ranih znakova disleksije. Rano otkrivanje disleksije pomaže u njenom uspješnijem tretmanu.

Zanimljivo je da su mnoge osobe, koje su u svom životu ostvarile izvanredan uspjeh na profesionalnom planu imale disleksiju, a neki od njih su Albert Ajnštajn, Isak Njutn, Vinston Čerčil i mnogi drugi. Još interesantnije je da su među osobama koje su imale disleksiju bili i svjetski poznati pisci kao što su Ernest Hemingvej i Hans Kristijan Andersen.

Procjena i liječenje disleksije u klinici Be Well

Ukoliko primjećujete da Vašem djetetu trebaju usluge logopeda, pregled možete obaviti utorkom i četvrtkom u ambulanti logopedije naše klinike.

U našem logopedskom tretmanu procjena traje od 30 do 45 min, a potrebno je da u pratnji djeteta dođe i jedan roditelj. Svaki poremećaj čitanja je različit i samim tim pristup i procjena su za svako dijete individualni.

Nakon procjene disleksije, potrebno je upoznati roditelja i nastavnika sa problemom djeteta, te im dati određene informacije o sposobnostima i problemima djeteta, nakon čega logoped može započeti s tretmanom. U tretman je potrebno da se uključe i sami roditelji kako bi mogli da vježbaju sa djetetom u kućnim uslovima, a prema uputama dobijenim od logopeda.

Termin možete zakazati pozivom na brojeve telefona 051 965 256, 066 33 44 55, na e-mail adresu [email protected] ili popunjavanjem forme na www.klinikabewell.com.

Dodatne informacije o logopedskom pregledu možete pročitati u članku Kada je vrijeme za logopedski pregled (djeca i odrasli)?

Anja Drljić, master logoped