Neurološki pregled podrazumijeva pregled nervnog sistema kojeg čine mozak, kičmena moždina, kao i periferni živci i mišići. Cilj neurološkog pregleda jeste uspostavljanje dijagnostičkih zaključaka ili pretpostavki na osnovu kojih se daju preporuke za dodatne dijagnostičke pretrage, ukoliko je to potrebno.
Neurologija je grana medicine koja se bavi poremećajima centralnog i perifernog nervnog sistema, a neurolog je specijalista koji izučava, dijagnostifikuje i liječi različite bolesti nervnog sistema (mozga i kičmene moždine), kao i živaca koji potiču iz mozga i kičmene moždine. U neurološkoj ambulanti klinike Be Well neurolozi dijagnostifikuju, prate, kontrolišu i liječe neurološka stanja i bolesti, poput vrtoglavica, zujanja u ušima, glavobolja odnosno migrena, stanja nakon moždanog udara, Alchajmerove bolesti, multiple skleroze, Parkinsonove bolesti i slično.
Na neurološki pregled treba da odete ukoliko imate jedan ili više sljedećih simptoma:
Neurološki pregled počinje onog trenutka kada pacijent uđe u neurološku ambulantu. Neurolog pažljivo posmatra pacijenta prilikom ulaska i tokom razgovora. Pregled počinje uzimanjem detaljne anamneze od pacijenta, kojem treba pustiti da problem detaljno i polako objasni svojim riječima. Pored niza informacija o tegobama sa kojima pacijent dolazi na neurološki pregled, neurologa će vjerovatno zanimati i da li je pacijent ranije bio zdrav i da li je bolovao od ozbiljnijih bolesti. Sve te informacije će mu pomoći da lakše postavi dijagnozu. Neurološkim pregledom mogu se otkriti bolesti nerava, kičmene moždine, mozga i mišića.
Nakon anamneze, prelazi se na ispitivanje fizičkih i psihičkih funkcija pacijenta korišćenjem fizičkih i psihičkih testova, kao i ispitivanje stanja i eventualnih oštećenja kranijalnih živaca.
Neurološki pregled obično traje oko 30 minuta, ali to naravno zavisi od trenutnog stanja i simptoma koje pacijent osjeća, kao i od istorije prethodnih bolesti.
Fizička komponenta neurološkog pregleda podrazumijeva ispitivanje hoda, ravnoteže, refleksa, spretnosti pokreta, rada moždanih živaca i slično. Sa ciljem da se procijeni postoje li povrede motoričkog nerva vrše se procjene snage, funkcije i tonusa mišića, a takođe se testira i koordinacija pokreta i mogućnost stajanja.
Procjena refleksa se vrši pomoću neurološkog čekića. Refleksnim neurološkim čekićem se izazivaju normalni ili abnormalni refleksi, a udarac čekićem na tačno određeno mjesto treba da se manifestuje refleksnim odgovorom ukoliko ne postoji neurološko oštećenje. S druge strane, mogu da se jave patološki refleksi koji ukazuju na neko od neuroloških oboljenja.
Psihološka procjena predstavlja jednu od bitnijih stavki neurološkog pregleda. Pažljivim opservacijama i različitim psihološkim testovima vrši se procjena trenutne psihološke sposobnosti pacijenta. Psihološki status podrazumijeva procjenu raspoloženja i sve aspekte svijesti pacijenta, kao što su pažnja, pamćenje i orijentacija u vremenu i prostoru. Neurolog tokom razgovora takođe prati neverbalni govor pacijenta i njegove emocionalne reakcije.
Pregled kranijalnih živaca podrazumijeva procjenu 12 živaca koji izlaze iz mozga odnosno moždanog stabla. Za svaki od moždanih živaca može da se radi niz pretraga koje mogu ukazivati na neki od neuroloških poremećaja. Različitim testovima se utvrđuje da li je i u kojem stepenu neki od kranijalnih živaca oštećen.
1. Kranijalni živac – olfaktorni – čulo mirisa (provjerava se tako što se pacijentu daju specifični mirisi koje bi trebao prepoznati ukoliko ovaj živac nije oštećen)
2. Kranijalni živac – optički – čulo vida (test se vrši pomoću Snellenove tablice za oštrinu vida)
3. Kranijalni živac – okulomotorni (provjeravaju se pokreti očne jabučice)
4. Kranijalni živac – trohlearni (takođe se provjeravaju pokreti očne jabučice)
5. Kranijalni živac – trigeminalni (provjerava se oštećenje živca odgovornog za osjećaje na licu i ustima, kao i za kretanje mišića aktivnim tokom žvakanja)
6. Kranijalni živac – abducens (takođe se provjeravaju pokreti očne jabučice)
7. Kranijalni živac – facijalni – čulo ukusa (živac koji je odogovoran za pokrete mišića lica a testiraju se facijalne slabosti)
8. Kranijalni živac – vestibulokohlearni – čulo sluha (testiraju se sluh i ravnoteža)
9. Kranijalni živac – glosofaringealni – čulo ukusa (provjeravaju se čulo ukusa i gutanje)
10. Kranijalni živac – vagus (provjeravaju se sposobnost gutanja, refleksi, čulo ukusa i govor)
11. Kranijalni živac – akscesorni (ispituje se testiranjem mišića ramena i vrata)
12. Kranijalni živac – hipoglosalni (živac odgovoran za kretanje jezika, a provjerava se postoje li atrofije ili slabosti mišića jezika)
Kada se završe fizička i psihološka procjena, kao i uvid u nalaze, ukoliko ih pacijent već posjeduje, neurolog postavlja dijagnozu ili sumnju na određenu dijagnozu. Dalje slijedi propisivanje adekvatne terapije, davanje uputa o uzimanju lijekova i, ukoliko je potrebno, preporuke za prehranu, pojačanu fizičku aktivnost, radnu sposobnost i slično. Neurolog takođe može pacijenta uputiti na dodatne pretrage (ultrazvučno snimanje, magnetna rezonanca (MRI), EEG, EMNG) ili preglede kod drugih specijalista.
U Be Well neurološkoj ambulanti možete obaviti sljedeće pretrage i preglede:
Ukoliko dolazite na prvi pregled, bez ranije istorije nekog od ovih oboljenja, nema potrebe da radite neke analize prije samog pregleda. Ponesite samo nalaz, ukoliko imate takav, onog doktora koji Vas upućuje. Specijalistički pregled je standardan po sistemima, sa značajnim osvrtom na anamnestičke podatke i subjektivne tegobe koje mogu ukazivati na problem neurološke prirode. Ako Vaš doktor bude smatrao da je potrebna dodatna dijagnostika moguće je da će odmah biti urađen ultrazvučni pregled krvnih sudova za koji Vam nije potrebna prethodna priprema.
Ukoliko dolazite na neki od kontrolnih pregleda, zbog praćenja stanja, hroničnog ili akutnog oboljenja, vjerovatno postoje potrebni (ranije traženi) nalazi sa kojim se javljate. Najbolje je da se o pripremnim nalazima informišete kod medicinskih tehničara naše klinike na broj telefona 051 965 256.
O vašem zdravlju u neurologija ambulanti brinuće:
dr Rade Šaula, svakog dana
dr Milica Babić, svakog dana
dr Mladen Pušac, svakog dana
Vaše dobro zdravlje je naša misija.
Budite dobro, osjećajte se dobro, živite dobro!
