Štitna žlijezda je jedna od najbitnijih žlijezda u ljudskom organizmu. Bolesti štitne žlijezde su veoma česte, a poslije dijabetesa, problemi sa štitnom žlijezdom su drugi po redu u grupi endokrinoloških oboljenja. Iako su i muškarci skloni poremećaju rada štitne žlijezde, žene ipak češće obolijevaju. Čak svaka treća žena ima čvor na štitnjači, a svaka deseta ima problem sa poremećajem rada štitne žlijezde. Starosne granice su se posljednjih godina mnogo snizile, tako da je i mlađa populacija sklona ovim poremećajima.

Dana 25. maja obilježavamo Svjetski dan štitne žlijezde, a zašto je štitna žlijezda toliko bitna za funkcionisanje cjelokupnog organizma, koji simptomi ukazuju na poremećaje u radu štitne žlijezde, te koliko stres utiče na hormone štitne žlijezde, pročitajte u tekstu ispod.

Šta je štitna žlijezda ili štitnjača?

Štitna žlijezda (štitnjača, tireoidna ili štitasta žlijezda) je endokrina žlijezda koja je smještena na prednjem dijelu vrata. Sastoji se od dva režnja koja su međusobno spojena središnjim suženim dijelom zbog čega oblik štitnjače podsjeća na leptira. Štitna žlijezda je dio velikog i bitnog endokrinog sistema koji obuhvata hipotalamus, hipofizu, epifizu i druge žlijezde sa unutrašnjim lučenjem. Kada ne postoje problemi u njenom funkcionisanju, štitna žlijezda je normalne veličine i nije opipljiva.

Funkcije štitne žlijezde

Osnovna funkcija štitne žlijezde je proizvodnja hormona koji se nazivaju hormoni štitne žlijezde ili tireoidni hormoni. Svaki od hormona ima svoju specifičnu ulogu i utiče na brojne procese u organizmu. Dva osnovna tireoidna hormona su trijodtironin (T3) i tiroksin (T4), koji utiču na odvijanje procesa metabolizma, što znači da utiču na rast, razvoj i metabolizam svih drugih organskih sistema. Hormoni koje izlučuje štitna žlijezda takođe učestvuju u regulisanju tjelesne temperature, utiču na rad srca i probavnog sistema, centra za disanje, i na rad drugih žlijezda poput nadbubrežne žlijezde i polnih žlijezda.

Simptomi oboljenja štitne zlijezde

Simptomi koji ukazuju na poremećaje rada šitne žlijezde spadaju u grupu nespecifičnih simptoma, sličnih simptomima mnogih drugih poremećaja i bolesti. U zavisnosti od toga da li je u pitanju problem sa prevelikim lučenjem ili nedovoljim lučenjem hormona štitne žlijezde, pojavljuju se i različiti simptomi koji imaju negativan uticaj na kompletan organizam.

Međutim, neki zajednični simptomi koji ukazuju na probleme sa hormonima štitne žlijezde su nedostatak energije, stalan umor, iscrpljenost i pad koncentracije, kao i ubrzano lupanje srca. Takođe, promjene u metabolizmu su jedan od sigurnih pokazatelja da postoje problemi sa radom štitnjače. Ukoliko postoje problemi pretjeranog lučenja hormona dolazi do ubrzanja metabolizma i najčešće gubljenja težine, dok su za usporen metabolizam karakteristični loša probava, zatvor i debljanje.

Nadalje, problemi sa kosom, kožom ili noktima takođe mogu ukazivati na probleme sa štitnom žlijezdom. Ispadanje kose ili rijetka i tanka kosa, problemi sa kožom, suva i koža sklona osipima ili lomljivi nokti, sve su to znakovi koji upućuju na poremećaje sa lučenjem tireoidnih hormona.

Jedan od najčešćih simptoma poremećaja štitne žlijezde kod žena jeste poremećaj menstrualnog ciklusa i problemi sa začećem. S obzirom na to da štitna žlijezda utiče na izlučivanje polnih hormona, pretjeran ili smanjen rad štitnjače utiče na ovulaciju i plodnost kod žena.

Hipotireoza – usporen rad štitne žlijezde

Hipotireoza je stanje koje karakteriše smanjeno stvaranje, izlučivanje i djelovanje hormona štitnjače. Skoro 5% svjetske populacije boluje od hipotireoze i to najčešće žene srednje životne dobi (od 35 do 50 godina). Problemi sa dijagnostifikovanjem hipotireoze se kriju u činjenici da su simptomi slični pokazateljima niza drugih oboljenja, a u početku razvoja bolesti i nema jasno izraženih simptoma. U ranom stadijumu javljaju se nervoza, nesanica i napetost, a kako bolest napreduje mogu da se jave i malaksalost, umor, debljanje, smanjeno znojenje…

Najčešći uzrok usporenog rada štitne žlijezde jeste hronična upala štitnjače, tzv. Hašimotov tireoiditis. Hipotireoza može da nastane i kao posljedica liječenja hipertireoze lijekovima koji smanjuju stvaranje hormona štitnjače ili tretiranja hipertireoze radioktivnim jodom. Uzroci nastanka hipotireoze mogu biti i operacija štitnjače, manjak joda, bolest hipofize ili hipotalamusa.

Hipotireoza se dijagnostifikuje ciljanom analizom krvi na osnovu čijih rezultata se otkriva nedovoljno lučenje određenih hormona štitne žlijezde. Kada je u pitanju primarna hipotireoza – bolest same štitnjače – vrijednost TSH je povišena, dok je kod sekundarne ili tercijarne hipotireoze – bolesti hipofize ili hipotalamusa – vrijednost TSH obično snižena ili normalna, uz snižene koncentracije tiroksina (T4) u krvi.

Liječenje hipotireoze podrazumijeva nadoknadu hormona koji nedostaje, sa ciljem nestanka simptoma i normalizacije laboratorijskih pokazatelja. Za liječenje se propisuje sintetski hormon – levotiroksin, koji se uzima u obliku tablete, najčešće doživotno. Ukoliko se terapija uzima redovno i u odgovarajućoj dozi, prognoza bolesti je odlična.

Simptomi hipotireoze

Simptomi hipotireoze su u početnom stadijumu bolesti jedva primjetni, a najčešće se odnose na umor i naglo gojenje. S obzirom da se bolest može razvijati godinama, kao i pojava ostalih simptoma, ponekad ih je teško pripisati baš hipotireozi, a znaci i simptomi hipotireoze takođe mogu da se razlikuju od individualnih karakteristike oboljelih, a i mogu varirati u zavisnosti od stepena deficita hormona štitne žlijezde.

Ipak, neki od najčešćih simptoma koji ukazuju na hipotireozu su:

• Umor
• Naglo debljanje
• Zatvor
• Usporen rad srca
• Nepravilni menstrualni ciklusi
• Smanjen libido
• Mišićna slabost i bol u mišićima
• Bolovi u zglobovima
• Povišen nivo holesterola u krvi
• Suva koža
• Opadanje kose i tanka kosa
• Depresija
• Problemi sa pamćenjem i koncentracijom
• Uvećana štitna žlijezda

Hašimoto

Hašimotov tireoiditis (Hašimotov sindrom ili Hašimoto) je učestala bolest posljednjih decenija, koja sve više pogađa i mlađu populaciju, iako su prije ovom oboljenju najčešće bile sklone žene u 40-im i 50-im godinama. Ova bolest se čak 5-10 puta češće javlja kod žena nego kod muškaraca i nasljedno je oboljenje zbog čega je vrlo bitno ići na preventivne i redovne preglede.

Hašimoto je hronična autoimuna bolest štitne žlijezde, koja dovodi do njene disfunkcije. S obzirom na to da su simptomi u početku bolesti skoro neprimjetni, ponekad je vrlo teško uspostaviti dijagnozu. Bolest napreduje sporo, ponekad godinama, što za posljedicu ima smanjeno lučenje hormona štitne žlijezde i nastanak hipotireoze. Tačan uzrok Hašimota se još uvijek ne zna, ali se smatra da su glavni „krivci“ za nastanak kombinacija genetske predispozicije i nekog drugog vanjskog okidača, poput stresa ili nekih drugih autoimunih bolesti kao što su dijabetes tipa 1, celijaklija, lupus i slično.

Simptomi Hašimotovog sindroma su umor, pospanost, promjene raspoloženja, pojačano znojenje, opadanje kose, naglo gojenje, loša probava, nepravilan rad srca, glavobolje, depresija, niska tjelesna temperatura, problemi sa menstrualnim ciklusom i libidom… Uz Hašimota nerijetko se razviju i druge autoimune bolesti kao što su celijakija, psorijaza, multipla skleroza, lupus, Sjogren sindrom, reumatoidni artritis, itd.  Ovo oboljenje se dijagnostifikuje na osnovu laboratorijskih nalaza i ultrazvukom. Ime je nastalo po japanskom ljekaru i naučniku Hakari Hašimotu koji ga je prvi opisao 1912. godine.

Hipertireoza – ubrzan rad štitne žlijezde

Hipertireoza je stanje pojačanog stvaranja hormona štitnjače koje dovodi do povišenog nivoa hormona štitne žlijezde u krvi. Hipertireoza može ubrzati metabolizam, što dovodi do gubitka težine, kao i do ubrzanog ili nepravilnog rada srca.

Za liječenje hipertireoze u početku se koriste lijekovi (tireostatici i beta blokatori) kojima se usporava proizvodnja tireoidnih hormona. Ukoliko je potrebno liječenje može uključivati i operaciju jednog dijela štitnjače ili potpunog uklanjanja, kao i liječenje radioaktivnim jodom. S obzirom na to da većina oboljelih dobro reaguje na liječenje hipertireoze, od ključnog značaja je prepoznavanje simptoma na vrijeme i postavljanje tačne dijagnoze.

Hipertireoza, ukoliko se ne liječi, može dovesti dovesti do brojnih komplikacija i razvoja drugih bolesti poput kordiovaskularnih, osteoporoze, problema sa vidom ili kožom i slično.

Simptomi hipertireoze

Kao i u slučaju hipotireoze, i kod hipertireoze simptomi mogu da budu slični simptomima drugih zdravstvenih problema, što može predstavljati otežavajuću okolnost za uspostavljanje dijagnoze. Međutim, ukoliko i pored pojačanog apetita dolazi do gubitka tjelesne težine, a srce radi nepravilno, potrebno je obratiti pažnju i preventivno se pregledati.

Najčešći simptomi hipertireoze su:

• Nenamjeran gubitak tjelesne težine uz povećan apetit
• Ubrzan metabolizam (često pražnjenje crijeva)
• Ubrzan rad srca (tahikardija)
• Nepravilan rad srca (aritmija)
• Lupanje srca
• Umor i nesanica
• Nervoza i razdražljivost
• Tremor (podrhtavanje ruku i prstiju)
• Poremećen menstrualni ciklus
• Smanjen libido
• Povećana osjetljivost na toplotu
• Znojenje
• Lomljiva kosa
• Uvećana štitna žlijezda (guša)

Štitna žlijezda – postavljanje dijagnoze i liječenje

Dijagnozu za neko od oboljenja štitne žlijezde ponekad je teško uspostaviti, jer se simptomi najčešće miješaju i pripisuju simptomima drugih oboljenja, a otežavajuča okolnost je i spor napredak bolesti, kao u slučaju hipotireoze kada se simptomi razvijaju godinama. Ipak, postoje načini da se tačno utvrdi da li je neki od prisutnih simptoma posljedica poremećaja u radu štitne žlijezde, a to su:

• Endokrinološki pregled
• Laboratorijske analize hormona štitne žlijezde
• Ultrazvučni pregled štitne žlijezde

Blagovremeno prepoznavanje prvih simptoma, tačno uspostavljanje dijagnoze, pravilno i redovno uzimanje propisane terapije, korigovanje ishrane i loših životnih navika, a prvenstveno izbjegavanje stresa, su ključni koraci u usporavanju ili zaustavljanju bolesti štitne žlijezde. Cilj liječenja je postizanje eurotireoze odnosno normalizacije vrijednosti hormona štitnjače u krvi. Vraćanje proizvodnje tiredoidnih hormona u ravnotežu štitnjače se postiže lijekovima koji blokiraju rad štitnjače, ako je u pitanju hipertireoza, dok se kod hipotireoze terapija ogleda u korištenju sintetskog hormona levoritoksina.

Štitna žlijezda kod muškaraca

Kod muškaraca se simptomi poremećaja štitne žlijezde često previde ili pomiješaju sa simptomima nekih drugih oboljenja, pa stoga oboljenja štitne žlijezde ostanu nedijagnostifikovana. Dodatan razlog je i češće obolijevanje žena, kao i veća izraženost simptoma kod ženskog pola, pa se simptomi kod muškaraca rjeđe pripisuju štitnoj žlijezdi. Ipak, posljednjih godina, u porastu je broj muškaraca koji pate od poremećaja štitnjače, prvenstveno Hašimotovog sindroma.

Najčešći simptomi koji ukazuju na Hašimota kod muškaraca su:

• Smanjenje mišićne mase i gubitak snage
• Zatvor i probavne smetnje
• Promjene raspoloženja i depresija
• Umor i iscrpljenost
• Smanjena koncentracija
• Opadanje kose
• Snižen libido
• Erektilna disfunkcija

Štitna žlijezda i stres

Stres je jedan od osnovnih uzroka nastanka problema sa štitnom žlijezdom. Hronični stres dovodi do povećanja nivoa hormona stresa kojeg proizvode nadbubrežne žlijezde, na šta organizam odgovara upalama, poremećajima i bolestima. Za pravilno funkcionisanje štitne žlijezde, potrebna je odgovarajuća količina hormona stresa kortizola, a ukoliko dođe do neravnoteže na relaciji hipotalamus – hipofiza – štitnjača – nadbubrežna žlijezda, to se odražava na pad ili povećanje funkcije štitnjače. Štitna žlijezda je glavna energetska žlijezda u organizmu koja utiče na rad svih organskih sistema, pa se promjene u njenoj funkciji odražavaju na cjelokupan organizam.

Ljudi danas žive ubrzanim tempom i ne stižu da obrate pažnju na simptome koji mogu ukazivati na ozbiljna oboljenja, među njima i poremećaje sa štitnjačom. Međutim, izuzetno je važno pronaći vrijeme za sebe i svoje zdravlje, i možda promjenom životnih navika i smanjenjem stresa, izbjeći još veća i komplikovanija oboljenja.

Stres se može smanjiti:

• Urednim snom
• Pronalaskom vremena za opuštanje i vrijeme posvećeno samom sebi
• Vježbama pravilnog disanja
• Fizičkom aktivnošću
• Boravkom u prirodi
• Redovnom i raznovrsnom ishranom
• Pravilnom suplementacijom

Štitna žlijezda i pravilna ishrana

U liječenju bolesti štitne žlijezde izuzetno je važna promjena načina života što uključuje uvođenje fizičke aktivnosti, izbjegavanje stresa i promjene u ishrani (vrste namirnica i način pripreme). Hrana koju unosimo u organizam može uticati na normalan rad hormona štitnjače, zbog čega je bitno znati šta treba konzumirati, a šta izbjegavati ukoliko postoje poremećaji štitne žlijezde. Jod selen i cink su tri minerala koja su izrazito važna za normalno funkcionisanje štitnjače, zbog čega je potrebno unositi ih u dnevnoj količini kroz ispravnu prehranu, a ako deficit i dalje postoji, mogu se unijetu u obliku suplemenata.

Neki  osnovni sasvjeti za pravilnu ishranu su:

• Unos raznovrsne hrane
• Povećanje vlaknaste hrane, povrća i voća
• Izbor mliječnih proizvoda sa manje masti, priprema hrane sa malo ili bez masti
• Ograničenje unosa soli, šećera, alkohola i kofeina

Ako je u pitanju Hašimotov sindrom, u ishranu treba uključiti što više povrća i voća, morske plodove,  integralne žitarice, mahunarke, hranu bogatu vlaknima, omega 4 masnim kiselinama i selenom.

Pregled štitne žlijezde u klinici Be Well

U okviru ambulante endokrinologije klinike Be Well mogu se uraditi svi neophodni pregledi i testovi kojima se može utvrditi i postaviti tačna dijagnoza bolesti štitne žlijezde.

Termin pregleda možete zakazati pozivom na brojeve telefona 051 965 256, 066 33 44 55, na e-mail adresu [email protected] ili popunjavanjem forme na www.klinikabewell.com.

ZaštitiJe! 🍀

Vaša klinika Be We