Kolonoskopija i gastroskopija: Pregled debelog crijeva – Sve što treba da znate
Kolonoskopija i gastroskopija, uz rektoskopiju i anoskopiju, predstavljaju endoskopske preglede koji igraju ključnu ulogu u dijagnostici, prevenciji i liječenju brojnih bolesti sistema organa za varenje (digestivnog trakta). Endoskopske procedure omogućavaju direktan vizuelni pregled unutrašnjih dijelova probavnog sistema pomoću fleksibilnih cijevi s kamerama, poznatih kao endoskopi.
Kolonoskopija i gastroskopija: Ključni pregledi za rano otkrivanje malignih oboljenja
Kolonoskopija i gastroskopija su temeljni pregledi koji omogućavaju pravovremeno otkrivanje raka debelog crijeva i želuca, što je ključno za uspješno liječenje i prevenciju. Rano otkrivanje ovih malignih oboljenja može značajno poboljšati izglede za izlječenje i smanjiti rizik od ozbiljnih komplikacija. Ako ste izloženi riziku ili imate bilo kakve simptome koji upućuju na moguće probleme u probavnom sistemu, redovni pregledi su ključni za očuvanje vašeg zdravlja.
Sadržaj članka:
- Šta je kolonoskopija: Pregled debelog crijeva
- Kako izgleda pregled
- Kada se radi kolonoskopija
- Kolonoskopija – simptomi
- Kako se pripremiti za kolonoskopiju
- Rak debelog crijeva i kolonoskopija
- Šta je gastroskopija
- Gastroskopija – kako izgleda pregled
- Kada se radi gastroskopija
- Kako se pripremiti za gastroskopiju
- Rak želuca i gastroskopija
- Kolonoskopija i gastroskopija u klinici Be Well
U nastavku teksta pročitajte više o kolonoskopiji i gastroskopiji – kada se rade ovi pregledi, kako se adekvatno pripremiti, te zašto su izuzetno bitni za rano otkrivanje malignih oboljenja digestivnog trakta, poput raka debelog crijeva i raka želuca.
Šta je kolonoskopija: Pregled debelog crijeva
Kolonoskopija je pregled debelog crijeva, koji se obavlja pomoću kolonoskopa – savitljivog instrumenta koji omogućava detaljan pregled sluznice debelog crijeva i završnog dijela tankog crijeva. Na vrhu kolonoskopa nalazi se kamera koja je povezana sa monitorom i endoskopisti omogućava da vidi sve detalje i eventualne promjene na sluznici debelog crijeva i završnog dijela tankog crijeva. Tokom kolonoskopije, uređaj se pažljivo uvodi kroz anus i prolazi kroz završni dio debelog crijeva do početka debelog crijeva (cekuma).
U bolnici Be Well, pored kolonoskopije, možete obaviti kapsularnu endoskopiju koja u potpunosti bezbolna i neinvazivna metoda pregleda jednjaka, želuca, tankog i debelog crijeva kamerom veličine kapsule. Procedura izvođenja ovog pregleda je veoma jednostavna. Na tijelo pacijenta se postavi prijemnik na pojas, koji izgleda kao holter, nakon čega se kapsula aktivira i proguta. Nakon oralne konzumacije OMOM CC kapsule, kamera prolazi kroz probavni sistem snimajuću slike jednjaka, želuca, tankog i debelog crijeva, koje se u svakom trenutku mogu vidjeti na prijemniku. Pacijent može da nastavi sa svakodnevnim aktivnostima, uz ograničeno naprezanje, a sve što je potrebno da uradi jeste da vrati snimač u kliniku nakon izbacivanja kapsule.
Snimljene slike, koje su se automatski prenosile na prijemnik, zatim preuzima, pregleda i analizira doktor specijalista.
Kapsularna endoskopija koristi vještačku inteligenciju koja prepoznaje, čuva i prikazuje samo one slike koje sumnjaju da promjena postoji. Ovim je mogućnost greške ljekara svedena na minimum. OMOM CC kapsula omogućava ugao snimanja od 360 stepeni i trajanje baterije do 16h što osigurava snimanje kvalitetnih slika kompletnog probavnog sistema. Više o kapsularnoj endoskopiji pročitajte ovdje.
Kolonoskopija: Kako izgleda pregled
Postupak kolonoskopije počinje tako što pacijent leži na lijevom boku, a nakon prolaska kroz sigmoidno debelo crijevo, pacijent se okreće na leđa. Tokom pregleda, ukoliko je potrebno, pacijent se može prebacivati iz jednog bočnog položaja u drugi kako bi se crijeva pomjerila u položaj koji omogućava lakši prolazak kolonoskopa.
Kolonoskopija obično traje između deset i trideset minuta, a pregled kolonoskopom je neugodan i kod pacijenata stvara osjećaj nadustosti. Iz tog razloga većina pacijenta se odlučuje za pregled u kratkotrajnoj opštoj anesteziji.
Kada se radi kolonoskopija
Kolonoskopija se radi kod niza indikacija i simptoma koji ukazuju na potrebu detaljnog pregleda sluznice debelog crijeva, jer ovaj pregled otkriva i najsitnije vidljive promjene.
Pored toga što se kolonoskopija preporučuje kao preventivna metoda koju treba ovaiti od 50-ih godina starosti bez obzira na simptome, postoje znakovi koji ukazuju da je potrebno uraditi kolonoskopiju bez odlaganja. Hitna endoskopija podrazumijeva stanja u kojima postoje krvarenja i anemije.
Kolonoskopija – simptomi
Simptomi koji ukazuju na potrebu za kolonoskopijom su:
Promjene u probavi – hronična dijareja, zatvor ili izmjena tih stanja, kao i stalni osjećaj nepotpunog pražnjenja crijeva, mogu biti razlog za provođenje kolonoskopije radi isključivanja poremećaja debelog crijeva.
Krvarenje iz crijeva – pojava krvi u stolici, krvavi tragovi na toaletnom papiru ili krvarenje iz anusa takođe mogu biti znakovi oboljenja u debelom crijevu, kao što su polipi ili upalne bolesti crijeva.
Promjene u stolici – ako primijetite trajne promjene u obliku, konzistenciji ili boji stolice, kao što su prisutnost krvi, sluzi ili promjene u veličini stolice, to može biti znak potencijalnih problema koji zahtijevaju kolonoskopiju.
Neobjašnjiv gubitak težine – ako primijetite nagli i neobjašnjiv gubitak težine, bez promjena u načinu ishrane ili fizičkoj aktivnosti, to može biti indikacija za provođenje kolonoskopije radi isključivanja tumora ili drugih ozbiljnih stanja.
Pozitivna porodična anamneza – ako imate porodičnu istoriju raka debelog crijeva, polipa ili upalnih bolesti crijeva, kolonoskopija je preventivna metoda ranog otkrivanja potencijalnih abnormalnosti.
Kako se pripremiti za kolonoskopiju
Adekvatna priprema za kolonoskopiju je veoma bitna za uspješnost pregleda. Priprema podrazumijeva čišćenje crijeva laksativima i dijetalnu ishranu kako bi se organi što bolje pripremili za pregled. Cilj pripreme je pokrenuti crijeva da se fiziološki kompletno isprazne. Pored dijetalne ishrane nekoliko dana, noć pred pregled ne treba večerati. Takođe, zbog mogućih biopsija, pet dana prije kolonoskopije treba obustaviti antikoagulacionu i antiagregacionu terapiju.
Rak debelog crijeva i kolonoskopija
Rak debelog crijeva i završnog dijela debelog crijeva je prerastao u epidemiju sa zabrinjavajućom tendencijom rasta, a podjednako obolijevaju i muškarci i žene. U Bosni i Hercegovini karcinom debelog crijeva se po učestalosti nalazi na drugom mjestu, odmah iza karcinoma pluća kod muške populacije, te iza karcinoma dojke kod žena.
Rak debelog crijeva je jedan od najčešćih tipova raka u svijetu, ali je takođe jedan od najspriječljivijih ako se otkrije na vrijeme. Kolonoskopija može pomoći u prepoznavanju pretkanceroznih lezija, što znači da je moguće ukloniti ih prije nego što postanu maligni. Pacijentima koji imaju pozitivnu porodičnu anamnezu raka debelog crijeva ili koji su stariji od 50 godina, preporučuje se redovna kolonoskopija, jer može drastično smanjiti rizik od razvoja ovog teškog oboljenja.
Preventivnim mjerama zloćudni tumori debelog crijeva se otkrivaju u ranom i ograničenom stadijumu, u stadijumu tzv. premalignih lezija ili ranih karcinoma, kada su izgledi za izlječenje veliki, a upravo kolonoskopija predstavlja zlatni standard za rano otrkivanje raka debelog crijeva. Bitno je znati da većina karcinoma debelog crijeva nastaje iz prethodno benignih adenoma, a vrijeme prelaska iz benigne u malignu fazu traje između 10 i 35 godina, što je period u kojem se premaligne lezije mogu pravovremeno otkriti i odstraniti. Utvrđeno je da se 95% osoba kojima je karcinom debelog crijeva dijagnostifikovan u ranoj fazi izliječi u potpunosti i nastavlja da živi kao i prije bolesti.
Šta je gastroskopija
Gastroskopija je pregled sluznice gornjeg dijela digestivnog sistema: ždrijela, jednjaka, želuca i dvanaestopalačnog crijeva. Pregled se radi fleksibilnim endoskopskim aparatom – gastroskopom – koji ima izgled tanke gumene cijevi debljine oko 8mm sa kamerom i rasvjetom na vrhu. Gastroskop omogućava prenos uvećane slike posmatranih sluznica na monitor kako bi ljekar specijalista mogao detaljno da analizira izgled posmatranih organa i identifikuje i najmanje patološke promjene.
Gastroskopija – kako izgleda pregled
Pregled se izvodi dok pacijent leži na lijevom boku i počinje tako što se u ždrijelo nanese lokalni anestetik kako bi se olakšalo uvođenje endoskopa. Pacijentu se u usta postavi šuplji štitnik kroz koji se uvodi endoskop, te se uvlači u jednjak, želudac pa sve do dvanaestopalačnog crijeva. Na početku pregleda vazduh se uvodi do želuca kako bi posmatranje bilo organa bilo olakšano, što može izazvati nelagodu, ali je poželjno da pacijent tokom gastroskopije sarađuje sa ljekarom kako bi se procedura obavila bez rizika i nesmetano. Na kraju pregleda se kroz endoskop izvuče vazduh koji je uveden na početku, a nalazi su dostupni odmah po završetku pregleda.
Iako je gastroskopija vrlo brz pregled i traje između 5 i 7 minuta u prosjeku, može se obaviti uz analgosedaciju kako bi se obezbijedila potpuna ugodnost za pacijenta.
Pregled može da traje duže od prosječnog, ukoliko se sprovodi u terapijske svrhe, odnosno kada se rade kraći terapijski postupci poput biopsije ili uklanjanja polipa.
Kada se radi gastroskopija
Gastroskopija, kao i ostali endoskopski pregledi, može da bude preventivna, dijagnostička ili terapijska procedura, jer se pomoću nje mogu obaviti manji terapijski zahvati. Koristi se za praćenje određenih hroničnih oboljenja ili oboljenja nakon operacija, a postoje jasne indikacije kada se gastroskopija radi.
Simptomi koji ukazuju da je potrebno uraditi gastroskopiju kako bi se utvrdilo stanje sluznice organa obuhvaćenih ovim pregledom su:
Bol u stomaku – intenzivna, dugotrajna ili ponavljajuća bol u stomaku, posebno ako je praćena drugim simptomima kao što su gubitak apetita, gubitak težine ili promjene u stolici, može zahtijevati gastroskopiju radi isključivanja ozbiljnijih stanja poput čira, upalnih bolesti ili tumora.
Često povraćanje, mučnine i gorušica – ako vas muče česta povraćanja, mučnine ili žgaravica, gastroskopija je metoda koja pomaže u procjeni stanja jednjaka i želuca, te identifikaciji mogućih uzroka simptoma.
Povraćanje krvi – ako primijetite povraćanje krvi ili tamne, “kafene” boje, gastroskopijom se identifikuje izvor krvarenja.
Poremećaji gutanja – poteškoće pri gutanju hrane, bolovi pri gutanju i osjećaj da hrana zapinje u grlu mogu biti znakovi problema s jednjakom koji zahtijevaju gastroskopiju radi dijagnostike.
Tegobe u varenju hrane i nadimanje – još jedan simptom koji zahtijeva detaljan gastroskopski pregled radi utvrđivanja uzroka i postavljanja tačne dijagnoze.
Kako se pripremiti za gastroskopiju
Priprema za gastroskopiju se sprovodi sa ciljem pražnjenja želuca kako bi ljekar dobro vidio sluznice gornjeg dijela probavnog sistema. To znači da pacijent ne smije jesti ni piti šest sati prije pregleda. Takođe, potrebno je obavijesiti ljekara i medicinsko osoblje o terapiji koju pacijent koristi, te o alergijama na lijekove.
Rak želuca i gastroskopija
Rak želuca je jedan je od najčešćih oblika raka probavnog sistema. Simptomi su često nespecifični u ranim fazama ili se mogu zamijeniti s drugim stanjima, što otežava dijagnozu. Gastroskopija je najvažnija metoda za rano otkrivanje ovog malignog oboljenja, tokom koje se, u slučaju sumnje na rak želuca, uzima biopsija, koji se zatim analizira pod mikroskopom kako bi se potvrdila prisutnost malignih stanica. Osim toga, gastroskopija može pomoći u procjeni stadijuma raka želuca i određivanju najprikladnijeg načina liječenja.
Redovni gastroskopski pregledi mogu biti od velike važnosti za ranu dijagnozu raka želuca, posebno kod osoba s povećanim rizikom, poput onih sa pozitivnom porodičnom anamnezom raka želuca ili prisutnosti određenih prekanceroznih stanja, a rana detekcija poboljšava izglede za uspješno liječenje i oporavak pacijenta.
Kolonoskopija i gastroskopija u klinici Be Well
U okviru Centra za abdomen i gastroenterološke ambulante možete obaviti kolonoskopiju i gastroskopiju, kapsularnu endoskopiju kao i rektoskopiju i anoskopiju. Preglede možete zakazati na brojeve telefona 051 965 256 ili 066 33 44 55, na email adresu [email protected] ili putem www.klinikabewell.com.
Budi dobro!